Namaz

Arapska riječ salat, kod nas namaz, inače znači: dova, molba, molitva, dozivanje, a suštinski predstavlja stalnu vezu roba sa njegovim Gospodarom i Stvoriteljem, koja sadrži najdublja i najpotpunija značenja pokornosti, predanosti i moljenja. Kroz namaz musliman doziva svoga Gospodara i moli za pomoć i podršku Njegovu. Veličanjem i hvalom Allaha Uzvišenog, on doživljava prosvjetljenje, a prisjećajući se svoje stvarnosti i istine o prolaznosti dunjaluka na kojem živi, musliman osjeća veličinu, moć i milost svoga Stvoritelja, pa ga na taj način namaz usmjerava i podstiče na izvršavanje i dosljednu primjenu Božijih šerijatskih naloga, i udaljava ga od nepravde, grijeha, razvrata i svega nedoličnog, baš onako kako je Svemogući i opisao namaz: Molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno. (El-Ankebut, 45.).

Položaj namaza i njegova vrijednost

Namaz je najuzvišeniji tjelesni ibadet, a po vrijednosti je najbolji. To je sveobuhvatni ibadet u kojem učestvuje srce, razum i jezik. Vrijednost namaza upoznat ćemo bolje kroz ono što slijedi:

Namaz je na najvišem stupnju vrijednosti:

  1. Namaz je po redoslijedu drugi temelj islama, kako se navodi u predanju Allahovog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao: “Islam je sazdan na pet stvari; svjedočenju da nema boga osim Allah ﷻ da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza...” (El-Buhari, 8 i Muslim, 16).
  2. Šerijatski dokazi su namaz postavili za granicu između vjerovanja – imana i nevjerstva – kufra, o čemu svjedoči izjava Allahovog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao: “Između čovjeka i njegovog pada u nevjerstvo i idolopoklonstvo je izostavljanje namaza.” (Muslim, 82). U drugoj verziji, rekao je: “Razlika između nas i njih (idolopoklonika) je namaz. Ko zanemari namaz, počinio je nevjerstvo.” (Et-Tirmizi, 2621 i En-Nesai, 463).
  3. Allah Svevišnji je obavezao namaz muslimanu u svim stanjima: na putovanju i kod kuće, u miru i ratu, u zdravlju i bolesti, obavljajući ga onako kako može, o čemu svjedoči ajet: Redovno molitvu obavljajte. (El-Bekara, 238.). On je opisao Svoje odane robove riječima: … koji molitve svoje na vrijeme obavljaju. (El-Mu’minun, 9.).

Vrijednosti namaza

Allah Uzvišeni je obavezao namaz čovjeku u svim stanjima, čak i u stanju rata i katastrofe.

U Kur’anu i Sunnetu navode se brojni argumenti u prilog vrijednosti namaza, izdvojit ćemo neke:

  1. Namaz briše grijehe, o čemu nas obavještava Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao: “Pet dnevnih namaza i džuma do džume brišu grijehe koji su počinjeni u vremenu između njih, ako se izostave veliki grijesi.” (Muslim, 233 i Et-Tirmizi, 214).
  2. Namaz je svjetlo koje muslimanu osvjetljava život, pomažući mu u dobru i udaljavajući ga od zla. Uzvišeni je objavio: Molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno. (El-Ankebut, 45.), a Njegov Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, o vrijednosti namaza je rekao: “Namaz je svjetlo!” (Muslim, 223).
  3. Na Sudnjem danu će čovjek prvo odgovarati za svoj namaz, pa ako bude ispravan i priznat – kabul kod Allaha Uzvišenog, bit će priznata i prihvaćena i sva druga dobra djela čovjeka. Međutim, ako namaz bude odbačen, bit će odbačena i ostala dobra djela. U predanju od Vjerovjesnika, Allah mu mir i spas darovao, stoji: “Prvo o čemu će biti pitan rob na Sudnjemu danu jeste namaz, pa ako mu namaz bude ispravan, bit će mu ispravna i druga dobra djela. Ako namaz bude odbačen, bit će mu odbačena i sva preostala dobra djela.” (Et-Taberani, El-Mu’džemu’l-evsat, 1859).
Vrijeme provedeno u namazu, dok doziva i moli svoga Gospodara, za vjernika predstavlja najljepše trenutke života, jer u tome nalazi svoj smiraj, odmor i ljepotu izravne veze i komunikacije sa Allahom Milostivim. Najveći užitak takve vrste osjećao je Allahov Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, u svom namazu, govoreći: “A smiraj i užitak mog oka je namazu.” (En-Nesai, 3940). On je svom mujezinu Bilalu, Allah s njim bio zadovoljan, koji je učeći ezan pozivao na namaz, govorio: “Prouči ezan da nas namaz odmori!” (Ebu Davud, 4985). Kada bi neka briga ili problem opteretio Allahovog Vjerovjesnika, Allah mu mir i spas darovao, on bi hitro ustao na (dobrovoljni) namaz.“ (Ebu Davud, 1319).

Ko je obavezan obavljati namaz?

Namaz je obavezan svakoj spolno zreloj (punoljetnoj) osobi u islamu, osim ženi u mjesečnom ciklusu (hajzu) i u periodu poslijeporođajnom odljevu krvi (nifas), koja po prestanku ova dva nije dužna naklanjavati propuštene namaze. (vidi str 96.)

Spolna zrelost (punoljetstvo) u islamu se prepoznaje po pojavi jednog od sljedećih znakova:

Navršetak 15 godina,
Oštra dlakavost pubesa ili
Izbacivanje sperme, bilo u snu ili budnosti,
Pojava mjesečnice kod žene ili začeće.

 Namasku šartovi – uvjeti za namaz

  1. Taharet – čistoća od stvarne i fiktivne nečistoće, o čemu smo ranije govorili

 

  1. Propisno odijevanje:

Potrebno je da odjeća prekrije stidne dijelove tijela, da bude široka i duga kako ne bi odavala obrise tijela i da ne bude prozirna.

Stidni dijelovi tijela (avret) dijele se na tri vrste:

Avret (stidni dijelovi tijela) u namazu kod odrasle, punoljetne žene je cijelo tijelo izuzev lica i šaka.

Avret (stidni dijelovi tijela) kod djece je u predjelu spolovila i anusa.

Avret (stidni dijelovi tijela) kod odraslog punoljetnog muškarca je od pasa do koljena.

Uzvišeni je rekao: O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! (El-‘Araf, 31.). Pokrivanje stidnih dijelova tijela ubraja se u najprostiji oblik lijepog oblačenja i uređivanja za namaz.

 Muslimanka je dužna da u namazu prekrije cijelo tijelo izuzev lica i šaka. .

  1. Okretanje u pravcu kible (Ka’be)

Svevišnji je kazao: I iz svakog mjesta u kome budeš, ti lice svoje Časnom hramu okreni. (El-Bekara, 149.).

 Uzvišeni je rekao: Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju.

  • Kibla muslimana – pravac okretanja u namazu jeste Ka’ba časna koju je podigao i sagradio poslanik Ibrahim, Allah mu mir i spas darovao, poznat po nadimku Ebu-l-enbija’ (Otac vjerovjesnika). Ka’bu časnu su hodočastili svi vjerovjesnici iza Ibrahima, Allah mu mir i spas darovao, a mi vjerujemo da je to Božiji hram – mesdžid, podignut od kamena koji ne pribavlja korist, niti može nauditi, ali se po Allahovoj zapovijedi okrećemo prema Ka’bi u namazu, tako da se svi muslimani okreću u jednom, istom pravcu pa i zbog toga zaslužuju i dobijaju Božiju nagradu.
  • Obaveza muslimana je da se okrene prema Ka’bi u svom namazu ako je vidi, međutim ako je daleko, dovoljno je da se okrene u pravcu grada Mekke. Malo odstupanje od pravca neće imati nikakvu štetnu posljedicu, o čemu je Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, rekao (u Medini): “Prostor između istoka i zapada je pravac kible.” (Et-Tirmizi, 342).
  • U slučaju da klanjač, zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga, ne može da se okrene u pravcu kible u namazu, onda je oslobođen te obaveze analogno oslobađanju i spadanju svih drugih vjerskih obaveza prilikom nemoći, jer je Uzvišeni objavio: Zato se Allaha bojte koliko god možete. (Et-Tegabun, 16.).
  1. Nastupanje namaskog vremena:

Ovo je uvjet valjanosti namaza, tako da obavljanje namaza prije nastupanja njegovog vremena nije ispravno. A s druge strane, smatra se haramom – grijehom odlaganje namaza do isteka i prolaska njegovog predviđenog vremena. Svevišnji je kazao: Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju. (En-Nisa’, 103.).

Nakon utvrđivanja nastupa namaskog vremena, treba znati:

  • Najbolje je namaz obaviti u njegovo prvo vrijeme, odmah po nastupanju namaskog vremena.
  • Obaveza je namaz klanjati u njegovom predviđenom vremenu, jer je zabranjeno – haram odlagati namaz izvan toga bez obzira kakav se razlog pojavio.
  • Ko propusti namaz u njegovom predviđenom vremenu zbog sna ili zaborava, obavezan je požuriti da obavi taj namaz čim ga se prisjeti.

Pet dnevnih namaza i vremena u kojima se obavljaju

Allah Svevišnji je propisao muslimanu pet namaza u jednom danu i noći. Oni predstavljaju stub njegove vjere i svrstavaju se u najpotvrđenije obaveze koje su mu propisane. Svaki namaz ima jasno precizirano vrijeme u kojem se obavlja.

Sabah-namaz: Ima dva obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu od zore, koja nastupa s pojavom svjetlosti na horizontu, pa do izlaska sunca.

Podne-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu kad sunce iz zenita krene ka zapadu pa dok sjena nekog predmeta ne bude duga koliko i sam osjenjeni predmet.

Ikindija-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu nakon prolaska podnevskog vremena – kada dužina nekog predmeta bude jednaka dužini njegove sjene, pa sve do zalaska sunca. Od muslimana se zahtijeva da obavi ikindija-namaz prije nego oslabe sunčeve zrake a sunce poprimi boju zlata.

Akšam-namaz: Ima tri obavezna rekata, a može se obaviti nakon što sunce u cijelosti zađe za horizont pa sve do nestanka crvenila na nebu koje se pojavljuje po zalasku sunca.

Jacija-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti nakon što nestane crvenila na nebu, pa sve do polovine noći. Jacija-namaz se u nuždi može klanjati i do zore.

Musliman se može oslonuti na takvim – proračun nastupanja namaskih vremena, te nije obavezan da osobno prati i računa nastupanje nekog namaskog vremena.

Mjesto obavljanja namaza

Islam nalaže da se namaz obavlja u džematu (zajednički), s preporukom da to bude u džamiji, jer predstavlja jedinstven skup i druženje muslimana, što povećava njihovu međusobnu ljubav i bratstvo. Namaz obavljen u džematu vrijedi mnogo puta više od namaza koji se obavi samostalno, o čemu je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kazao: “Namaz koji je obavljen u džematu vrijedi dvadeset i sedam puta više od namaza kojeg čovjek obavi samostalno.” (El-Buhari, 619, Muslim, 650 i Ahmed, 5921).

Napomenut ćemo da je namaz ispravan bilo gdje da se obavi, što je jedan od znakova Allahove milosti prema nama koju potvrđuje predanje od Allahovog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao: “Cijela zemlja mi je učinjena mjestom za obavljanje namaza, pa koga god od moga ummeta zatekne namasko vrijeme na nekom mjestu, neka tu i obavi namaz.” (El-Buhari, 328 i Muslim, 521).

Uvjeti vezani za mjesto u kojem se obavlja namaz

Islam uvjetuje da se namaz obavi na čistom mjestu, bila to zemlja ili nešto drugo. Uzvišeni je objavio: Ibrahimu i Ismailu smo naredili: “Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali.” (El-Bekara, 125.).

Polazišna osnova šerijatskog tretiranja stvari jeste da su sve stvari u osnovi čiste, a da je nečistoća samo trenutačno i prolazno stanje. Zbog toga, ako ne primjećujemo i nemamo znanja o nečistoći mjesta na kojem želimo klanjati, smatrat ćemo ga šerijatski čistim. Nije preporučeno da se namaz striktno obavlja na određenoj sedžadi ili nekoj prostirci.

U vezi mjesta na kojem se obavlja namaz potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:

  1. Da klanjač odabirom mjesta za obavljanje namaza ne pričinjava ljudima nelagodu, smetnju ili štetu, kao da klanja na prolazu, hodniku ili na mjestu u kojem se ne smije zadržavati što bi izazvalo gužvu i ometanje ljudi, a Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, zabranjuje ometanje drugih i nanošenje štete, pa je rekao: “Šteta se otklanja i nije je dopušteno nekome činiti.” (Ibn Madže, 2340 i Ahmed, 2865).
  2. Da na mjestu obavljanja namaza ne bude nečega što će ometati i odvlačiti pažnju klanjača, npr: slike, muzika, glasan govor itd.
  3. Da se namaz ne obavlja na mjestu u kojem taj časni ibadet može biti predmetom ismijavanja i izrugivanja, kao da se klanja u blizini pijanica, mrzitelja vjere i tome slično. Allah Svevišnji je zabranio muslimanima da hule nevjernička božanstva kako ovi ne bi iz neznanja i nepravedno hulili i vrijeđali Allaha Uzvišenog, On je objavio: Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misleći šta govore Allaha grdili. (El-En’am, 108.).
  4. Da se namaz ne klanja na mjestu ili u prostoriji koja je namjenski uređena ili podignuta s ciljem činjenja grijeha i razvrata, kao što su diskoteke, noćni klubovi i njima slično. Na takvim mjestima je pokuđeno obavljati namaz.

 

Mjesto za obavljanje namaza

Da li si u mogućnosti da obavljaš namaz u džamiji, zajednički u džematu?
Da
sigurno! Veoma je naglašen šerijatski poziv muškarcima da obavljaju namaz u džematu, u džamiji, a to je jedno od najvrjednijih i najvećih djela kod Allaha Uzvišenog. Ženama je, također, dopušteno obavljanje namaza u džematu, u džamiji.
Ne
Ako nisi u mogućnosti da namaz obavljaš u džamiji, da li je dozvoljeno neko drugo nečisto mjesto, u kojem bi obavio namaz?
Da
Zabranjeno je obavljati namaz u nečistom prostoru, jer Allah Uzvišeni nalaže čistoću pri obavljanju namaza.
Ne
Ako neko drugo mjesto, van džamije, nije nečisto za obavljanje namaza, da li je možda prostor u kojem bi našim namazom pričinjavali ljudima neprijatnost i nelagodu?
Da
Zabranjeno je ometanje i nanošenje štete drugima, pa makar to bilo i obavljanje namaza. U takvoj situaciji, dužnost je potražiti drugo mjesto za namaz.
Ne
Da li na drugom odabranom mjestu za namaz ima nečega što bi moglo ometati klanjača, poput slika, muzike ili glasne priče?
Da
Obaveza je izbjegavati sve što može omesti klanjača ili ga dekoncentrirati u namazu.
Ne
Ne! Ovaj Ummet je odlikovan time što Allah Uzvišeni iz milosti Svoje prihvata namaz roba ispravnim, bez obzira na kojem mjestu Zemljine kugle namaz bio obavljen.