Ramazanski post

Značenje i definicija posta

Post u osnovi znači ustezanje, a kao ibadet u islamu se definira: Iskazivanje pokornosti Allahu Uzvišenom putem ustezanja od jela, pića, spolnog odnosa i drugih djela/stvari koja kvare post, od zore (vrijeme nastupanja sabah-namaza) do zalaska sunca (vrijeme nastupanja akšam-namaza).

Vrijednost i odlike mjeseca ramazana

Mjesec ramazan je deveti mjesec islamskog kalendara po lunarnom računanju vremena.

Ramazan je deveti mjesec hidžretskog (muslimanskog) kalendara koji se računa po Mjesečevim (lunarnim) mijenama. To je najodabraniji mjesec u godini, kojeg je Allah Uzvišeni odlikovao mnogim vrijednostima:

Allah Uzvišeni ga je odabrao za objavljivanje najveće i najznačajnije objave, Kur’ana Časnog. Uzvišeni je rekao: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede. (El-Bekara, 185.).
Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, rekao je: “Kada nastupi ramazan otvore se džennetske kapije, zatvore se džehennemska vrata i šejtani bivaju okovani.” (El-Buhari, 3103 i Muslim, 1079). Svemogući je pripremio ramazan za Svoje robove kako bi se što lakše mogli okrenuti k Njemu, čineći dobra djela i odričući se grijeha.
Ko isposti ramazanske dane a njegove noći provede u noćnom namazu, bit će mu oprošteni svi raniji grijesi, o čemu je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, rekao: “Ko isposti ramazan vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni raniji grijesi.” (El-Buhari, 1910 i Muslim, 760). U drugom predanju rekao je: “Ko ramazan provede u noćnom namazu vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni raniji grijesi.” (El-Buhari, 1905 i Muslim, 759).
U ramazanu je skrivena najodabranija noć: Lejlet-l-kadr (Veličanstvena noć ili Noć odredbe), u kojoj je dobrčinstvo vrjednije od decenija ibadeta u nekom drugom vremenu. Uzvišeni je objavio: Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. (El-Kadr, 3.). Ko ovu noć provede u ibadetu, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je do tada uradio. Noć El-Kadr je jedna od zadnjih deset noći ramazana i niko zasigurno ne zna koja je to noć.

Mudrost i koristi posta

Allah Sveznajući je propisao post kao obavezu zbog raznim mudrosti i mnogobrojnih koristi za čovjeka u životu na ovome svijetu i onome budućem. Neke od njih su:

Postizanje takvaluka – bogobojaznosti ili čestitosti

Post je ibadet kojim se rob približava svome Gospodaru tako što radi Njega ostavlja sve, pa i ono što voli i za čim ima potrebu, prevladavajući svoje želje i strasti u ime Boga. Na taj način rob kroti svoju dušu strahopoštovanjem prema Allahu i čuvanjem Allahovog zadovoljstva u svojim djelima, tajnim i javnim, na svakom mjestu i u svakom vremenu. Da bi postigli taj cilj, Allah Uzvišeni je rekao: O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili. (El-Bekara, 183.).

Navikavanje duše i tijela na ustezanje od grijeha i neposluha

Ako se postač, radi Allaha, slijedeći Njegovu naredbu, uspije suzdržati od dopuštenih stvari, onda će zasigurno biti spremniji da se suzdrži od grijeha, neposluha i prelaženja preko Allahovih granica – harama i padanja u zabludu. Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, rekao je: “Ko ne ostavi lažan govor i postupanje po njemu, takav nema nikakve potrebe da radi Allaha ostavlja hranu i piće.” (El-Buhari, 1804). Što znači da onaj ko se ne prođe laži u riječima i praksi, taj nije ostvario cilj, smisao i mudrost posta.

Prisjećanje potrebnika i pružanje pomoći istima

Post u sebi nosi vježbu kušanja gladi i neimaštine, te nas tako podsjeća na siromašne, gladne i sve druge potrebnike koji cijeli život kušaju bol, glad i oskudicu. Kroz tu vrste vježbe post nas opomene da ne zaboravimo svoju siromašnu braću vjernike, koji i u ramazanu i van njega kušaju bol gladi i žeđi, podsjećajući nas na obavezu pomoći i podrške njima.

Vrijednost posta

Post ima veliku vrijednost o čemu nas obavještavaju šerijatski izvori, spomenut ćemo neke:

Postač ima dvije radosti: radost pri iftaru i onu drugu kada se susretne sa svojim Gospodarom.

Onaj ko isposti ramazan, vjerujući u Allaha, pokoravajući se Njegovom imperativu, držeći za istinu predanja o vrijednosti posta i nadajući se Allahovoj nagradi, bit će mu oprošteni svi ranije učinjeni grijesi kako nas obveseljuje Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, riječima: “Ko isposti ramazan vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni raniji grijesi.” (El-Buhari, 1910 i Muslim, 760).
Postač će se posebno obradovati pri susretu sa svojim Gospodarom, kada vidi koliku mu je On nagradu dodijelio zbog posta, kako to kazuje Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao: “Postač ima dvije radosti; radost prilikom iftara i drugu pri susretu sa svojim Gospodarom.” (El-Buhari, 1805 i Muslim, 1151).
Na Džennetu ima jedna posebna kapija po imenu Er-Rejjan, namijenjena za ulazak samo postačima, o čemu Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, kaže: “Na Džennetu ima jedna kapija prozvana Er-Rejjan kroz koju će na Sudnjem danu ulaziti samo postači. Bit će kazano: ‘Gdje su postači!’, pa će oni pohrliti i niko drugi s njima neće moći ući na tu kapiju. I kada svi uđu, kapija će biti zatvorena tako da niko drugi na nju ne može ući.” (El-Buhari, 1797 i Muslim, 1152).
Allah Uzvišeni je nagrađivanje za post pripisao izričito Sebi, bez određene mjere, pa neka se raduju postači ljepoti i veličini nagrade koja je pripisana Milostivom, Plemenitom, Dobročinitelju i Darovatelju. Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, rekao je u hadisi-kudsijju, prenoseći od Allaha: “Svako djelo sina Ademova ima određenu nagradu osim posta. Post pripada Meni i Ja za njega nagrađujem.” (El-Buhari, 1805 i Muslim, 1151).

Šta će pokvariti post (muftirat)

Djela i stvari koje kvare post nazivaju se muftirat, a to je sve ono čega se postač treba čuvati i izbjegavati kako time ne bi pokvario svoj post. A to su:

Jelo i piće. Uzvišeni je rekao: Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore. (El-Bekara, 187.). Ko iz zaborava pojede nešto ili se napije, post mu je ispravan i nije griješan zbog toga, o čemu je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, rekao: “Ko zaboravi da posti, pa nešto pojede ili se napije, neka upotpuni svoj post, to ga je Allah nahranio i napojio.” (El-Buhari, 1831 i Muslim, 1155).
Stvari koje zamjenjuju hranu u cijelosti ili djelimično, npr:

Infuzija, hranljive ili vitaminske injekcije koje tijelu nadomještaju izgubljenu sol, minerale, vitamine i druge hranljive sastojke, pa se zbog toga poistovjećuju i šerijatski tretiraju sa stvarnim jelom i pićem.
U to spada i primanje (transfuzija) krvi, jer je u krvi konačni produkt ishrane.
Pušenje također kvari post jer u tijelo unosi nikotin putem uvlačenja dima.

Spolni odnos, makar i bez snošaja, ako je vrh muškog spolovila zaronio u vaginu.
Svojevoljno izbacivanje sperme putem samozadovoljavanja, zadovoljavanja sa suprugom ili na neki drugi način.

Iz ovoga se izuzima polucija u snu, što neće pokvariti post.

Dopušteno je ljubljenje sa suprugom, poigravanje i slično, ali pod uvjetom da se poznaje granica i ima sposobnost vladanja sobom kako ne bi svjesno pokvario post.

Izazvano povraćanje za razliku od nagonskog kojim ne možemo vladati, ono ne kvari post. Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, rekao je: “Koga prevlada povraćanje dok posti, nema obavezu napaštanja, ali onaj ko izazove povraćanje, neka naposti.” (Et-Tirmizi, 720 i Ebu Davud, 2380).
Pojava krvi mjesečnice (hajza) ili krvi poslijeporođajnog odljeva krvi (nifasa). Kada se pojavi krvi hajza ili nifasa, makar i pred sami kraj dana, post je time pokvaren. Isti je propis ako je žena u ciklusu, pa se ciklus završi odmah nakon nastupanja zore, ona ne može postiti taj dan, o čemu je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, kazao: “Zar nije tako kad žena ima mjesečnicu da ne može klanjati niti postiti?!” (El-Buhari, 1850).

Što se tiče krvi koja se pojavljuje kod žena uzrokovane nekom bolešću, a ne mjesečnim ciklusom ili porodom, ta krv neće pokvariti post.

Koga je Allah oslobodio posta

Neke kategorije ljudi Allah Uzvišeni je, iz milosti Svoje i kao oblik olakšice, oslobodio ramazanskog posta, a to su:

1 Bolesnik kojem bi post dodatno otežao i naškodio. Dopušteno mu je da ne posti, s tim što je dužan da nadoknadi propuštene dane poslije mjeseca ramazana.

2 Nemoćna i iznemogla osoba koja ne podnosi post zbog starosti ili hronične bolesti koja se ne može izliječiti. Takvima je dopušteno da jedu i piju u ramazanu, s tim što će za svaki dan propuštenog posta nahraniti po jednog siromaha u težini 1,5kg uobičajene hrane u narodu gdje živi.

3 Putnik tokom putovanja i ako boravi na nekom mjestu manje od četiri dana. Dopušteno mu je da konzumira hranu i piće, a sve propuštene dane nadoknadit će poslije ramazana. Uzvišeni je objavio: ... a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate... (El-Bekara, 185.).

4 Žena u mjesečnom ciklusu i u periodu poslijeporođajnog odljeva krvi. U tom stanju njihov post je neispravan, a nadoknadit će ga poslije ramazana (vidi str. 96).

5 Trudnica i porodilja, ako se boje da će post naškoditi njima ili djeci, imaju olakšicu da ne poste ali će sve propuštene dane napostiti.

Kakav je šerijatski tretman osobe koja namjerno prekine post u ramazanu?

Onaj ko bez opravdanog razloga prekine post u ramazan dužan je učiniti tevbu – pokajanje zbog velikog grijeha kojeg je počinio i pokazivanja neposluha prema Allahu Uzvišenom. Također je dužan napostiti taj dan poslije ramazana, osim onoga ko pokvari post spolnim odnosom, on će napostiti taj dan i dodatno platiti iskupninu – keffaret za grijeh koji je počinio. Iskupnina se ogleda u sljedećem; da kupi roba muslimana a potom mu podari slobodu. Islam podstiče i potvrđuje važnost izbavljenja iz položaja ropstva u svakoj mogućoj prilici. Ako nije u mogućnosti da oslobodi roba, kao što je to slučaj danas gdje je robovlasništvo davno nestalo, onda će postiti dva mjeseca uzastopno. Ako mu i post bude otežan, dužan je nahraniti šezdeset siromaha.

Dobrovoljni post

Allah Uzvišeni je obavezao muslimane da poste jedan mjesec u godini, ali je podstakao i preporučio dobrovoljni post onima koji imaju mogućnost i želju za postizanjem velike nagrade i blagodati. Od preporučenih dana za dobrovoljni post su:

Dan ašure, uz dan posta prije ili poslije njega. Dan ašure je deseti dan mjeseca muharrema, prvog mjeseca u hidžretskoj godini. To je dan u kojem je Allah Uzvišeni izbavio Musaa, Allah mu mir i spas podario, od faraona, potopivši faraona i njegovu vojsku. Na taj dan musliman posti s ciljem da zahvali Allahu Uzvišenom za spas Musaa, Allah mu mir i spas darovao, i pokaže svoju dosljednost i pokornost Allahovom Vjerovjesniku, koji je postio na Dan ašure i govorio: “Postite jedan dan prije njega ili jedan dan iza njega.” (Ahmed, 2154). Kada su ga pitali za vrijednost posta na Dan ašure, rekao je: “Oprost je za grijehe počinjene u protekloj godini.” (Muslim, 1162).
Dan Arefata, to je deveti dan mjeseca zu-l-hidždže, dvanaestog mjeseca po hidžretskom - islamskom kalendaru, kada se hadžije (hodočasnici Ka’be i svetih mjesta) okupljaju na svetom arefatskom stajalištu, te mole, dozivaju i predaju se u dovama svome Gospodaru. To je najbolji i najodabraniji dan u godini. Onima koji nisu u obredima hadždža preporučeno je da poste ovaj dan, a kada su pitali Allahovog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao, o vrijednosti posta na dan Arefata, rekao je: “On donosi oprost za grijehe protekle i naredne godine.” (Muslim, 1162).
Šest dana u mjesecu ševvalu, desetom mjesecu islamskog kalendara, o kojem je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, rekao je: “Ko isposti ramazan, a potom doda na to post šest dana u mjesecu ševvalu, vrjednovat će mu se kao da je postio cijelu godinu.” (Muslim, 1164).

Ramazanski bajram

Bajrami ili islamski blagdani su javni simboli i znakovlja islama. Kada je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, doselio u Medinu zatekao je ensarije, domicilne muslimane, kako obilježavaju dva praznika u godini, pa ih je upitao: “Kakvi su ovo dani?”, a oni rekoše: “To su praznici koje smo obilježavali u džahilijjetu (predislamsko doba zablude).” Na to im je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario,uzvratio: “Allah vam je zamijenio te dane boljim blagdanima: Ramazanskim i Kurbanskim bajramom.” (Ebu Davud, 1134). U drugom predanju Vjerovjesnik je, Allah mu mir i spas podario, pojasnio da su Bajrami simboli i znakovlja vjere: “Svaki narod ima svoje blagdane, a ovo je naš blagdan.” (El-Buhari 909 i Muslim, 892).

Blagdan u islamu

Blagdan u islamu je dan u kojem se pokazuje radost zbog upotpunjenog i okončanog ibadeta, kao izraz zahvalnosti Allahu Uzvišenom na uputi i podršci u pokazivanju pokornosti Njemu. Propisano je da se na blagdan pokazuje radost, obveseljava, oblači najljepša i najotmjenija odjeća, čini dobročinstvo prema nevoljnicima, koristeći se pri tome svim dopuštenim sredstvima u pravljenju ambijenta veselja, radosti i blagdanske miline, prisjećajući se tako Allahovih blagodati i dobrote prema nama.

Muslimanski blagdani

Muslimani imaju samo dva godišnja blagdana u kojima se raduju, vesele i druže, te nije dopušteno određivati neki drugi dan za blagdan pored ova dva. To su Ramazanski bajram (‘Idu’l-fitr) koji pada na 1. dan mjeseca ševvala, te Kurbanski bajram (‘Idu’l-adha) koji pada na 10. dan mjeseca zu-l-hidždže.

Ramazanski bajram

To je prvi dan mjeseca ševvala, desetog mjeseca po islamskom kalendaru, koji slijedi odmah po završetku mjeseca ramazana, pa se zato na arapskom i zove ‘Idu’l-fitr – blagdan okončanja posta, jer muslimani u tom danu pokazuju svoju odanost i pokornost Allahu Uzvišenom jelom i pićem, isto kao što su Mu se u ramazanu pokoravali ustezanjem od jela i pića, zahvaljujući Allahu Svevišnjem što im je omogućio i dao snage da isposte ramazan. Uzvišeni je objavio: Da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete. (El-Bekara, 185.).

Propisana djela na dan Bajrama?

Obavljanje bajram-namaza, a to je namaz kojeg potvrđuju šerijatski tekstovi i podstiču muslimane da u skupinama izađu da ga obave, vodeći žene i djecu na mjesto obavljanja bajram-namaza. On se obavlja u jutarnje vrijeme, kada sunce izađe i odskoči od horizonta za visinu koplja gledano bez pomagala, običnim posmatranjem, a može se obavljati sve do podnevlja.

Kako se obavlja bajram-namaz? Namaz se satoji od dva rekata u kojima imam uči Kur’an naglas, a nakon namaza obraća se prisutnima sa dvije hutbe. Bajram-namaz je specifičan po izgovaranju tebira nakon prvog, početnog tekbira. Propisano je izgovaranje šest tekbira prije nego imam počne učiti/recitovati Kur’an, ne računajući u ovaj broj početni tekbir. A na drugom rekatu, izgovorit će se pet tekbira nakon ustajanja sa sedžde, ne računajući tekbir koji je izgovoren pri podizanju sa sedžde.

Sadekatu-l-fitr (milostinja radi okončanja posta): Allah Uzvišeni je obavezao svakog postača koji posjeduje hrane više od svoje potrebe za dan Bajrama, da od toga, u hrani koja se jede u tom podneblju, izdvoji sadaku za siromašne i potrebnike iz reda muslimana. Tako da na dan Bajrama ne bude osobe koja će oskudijevati sa hranom.

Kada se daje sadekatu-l-fitr? Ova milostinja se može dati zadnjeg dana ramazana pa sve do bajram-namaza, a dopušteno ju je izdvojiti i udijeliti siromahu dan ili dva prije Bajrama.

Za svaku osobu izdvaja se sadekatu-l-fitr u visini jednog sa’a – mjerice, u hrani koju koriste stanovnici tog područja, npr. riža, pšenica, datule i slično. Mjerica za sadekatu-l-fitr se danas može lakše odrediti savremenim mjerama poput kilograma, a ona približno iznosi oko 3kg.

Sadekat-l-fitr se izdvaja za svakog člana kojeg musliman izdržava: za suprugu, djecu i druge, a preporučeno je da se izdvoji čak i za nerođeno dijete u utrobi majke. Tako će za svakog člana udijeliti sadekat-l-fitr u visini sa’a, tj. približno po 3 kg za svakoga.

المسلمون بعد خروجهم من صلاة العيد.

Sadekat-l-fitr je obaveza koju je naredio Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, pojasnivši smisao ove milostinje: “To je iskup i čišćenje posta od loših postupaka i nedolična govora, te (bajramska) hrana siromašnima; ko dadne sadekatu-l-fitr prije (bajram) namaza, to je ispravna sadaka, a ko ga dadne poslije (bajram) namaza, to je sadaka kao i svaka druga.” (Ebu Davud, 1609)

Podržavanje i pravljenje ambijenta radosti i veselja, svim dopuštenim sredstvima, u porodici od strane njenih članova: odraslih, žena i djece. Oblačenje najljepše i najkvalitetnije odjeće, iskazivanje pokornosti Allahu Uzvišenom kroz jelo i piće, jer je na taj dan zabranjeno postiti.
Propisano je učenje tekbira s nastupom noći pred Bajram, kao i prilikom odlaska na mjesto obavljanja bajram-namaza, a završavaju se sa obavljanjem namaza, a sve to iz razloga manifestiranja radosti zbog uspješnog okončanja ibadeta posta i kao znak zahvalnosti Svevišnjem što nas je uputio i propisao nam post: Da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete. (El-Bekara, 185.).

Kako glasi tekbir: Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellah, Allahu ekber, Allahu ekber, ve lillahi’l-hamd. (Allah je najveći, Allah je najveći, nema boga osim Allaha, Allah je najveći, Allah je najveći i Allahu pripada svaka hvala.).

Također se uči i ovo: Allahu ekberu kebira, ve’l-hamdu lillahi kesira, ve subhanellahi bukreten ve esila. (Allah je doista najveći, Njemu pripada velika hvala, slavljen neka je Allah jutrom i večeri.).

Muškarci će glasno izgovarati tekbire, ali bez pretjerivanja koje izaziva ometanje drugih, dok će žene tiho izgovarati tekbire.