Lihvarstvo (kamatno poslovanje)

Lihvarstvo ili kamata, u arp. er-riba, je Šerijatom zabranjena povišica ili zarada, jer predstavlja očigledan primjer nepravde i izrabljivanja.

Postoji više vrsta kamate, ali najpoznatije i najraširenije u poslovno-materijalnim odnosima su kamata u zajmovima (kreditima) i zatezna kamata. Kamata se može definirati kao uvećanje povrata sredstava (novca ili robe) bez kupoprodajnog ugovora ili razmjene dobara različite vrste između poslovnih stranaka.

 Svaki zajam koji donosi određenu korist zajmodavcu je kamata

• Zatezna kamata

To je uvećanje osnovnog duga po isteku roka za njegov povrat zbog finansijske nesposobnosti dužnika.

Primjer: Seid je pozajmio 1.000 $ od Halida koje će vratiti za mjesec dana. Nakon isteka roka za vraćanje duga, Seid nije u mogućnosti da izmiri dug, pa mu je Halid uvjetovao da novac vrati odmah ili nakon dodatnih mjesec dana, ali uvećan za 100 $, tj. sumu od 1.100 $. Ako ni tada ne bude u mogućnosti produžit će mu još mjesec dana uz dodatnih 100 $, pa bi tada vraćao 1.200 $, itd.

• Kreditna kamata

A to je pozajmljivanje određene svote novca od osobe ili banke, pod uvjetom da nakon dogovorenog vremenskog perioda dužnik izmiri dug uz određenu procentualnu povišicu u korist zajmodavca, npr. 5%, više ili manje od toga.

Primjer: Čovjek želi kupiti kuću čija je cijena 100 hiljada, ali on ne posjeduje dovoljno novca, pa odlazi u banku i pozajmljuje 100 hiljada uz dogovor da vrati 150 hiljada u jednakim ratama u narednih pet godina.

Kamata je strogo zabranjena i ubraja se u velike grijehe, bez obzira da li se pozajmljeni novac uz kamatu koristi u finansiranju trgovine ili proizvodnje, za kupovinu životno-važnih nekretnina: kuće, placa i slično, ili se, pak, ulaže u potrošačke svrhe za komforizaciju života.

A što se tiče kupovine robe na odgođeno plaćanje, to je dopušteno ako roba ima određenu cijenu za gotovinsko plaćanje i fiksiranu cijenu za odgođeno plaćanje u ratama.

Naprimjer: Ako osoba kupuje neki uređaj čija je cijena 1.000 $ za gotovinsko plaćanje, a 1.200 $ ako se plaća na odgodu, u 12 mjesečnih rata po 100 $, koje će kupac isplaćivati prodavcu.

Šerijatski tretman kamate

Kamata je najstrožije zabranjena eksplicitnim kur’anskim i hadiskim tekstovima i jedan je od velikih grijeha. Nijednom prijestupniku šerijatskih zakona, Allah Uzvišeni nije zaprijetio objavom rata osim onima koji uzimaju i posluju s kamatom. U prethodnim vjerozakonima Svemogući je također zabranio kamatu, ne samo u islamu, međutim ti propisi su vremenom, kao i svi drugi u ranijim objavama, iskrivljeni i krivotvoreni. Allah Uzvišeni pojašnjava razlog uništenja i kažnjavanja nekih pređašnjih naroda: ... i zato što su kamatu uzimali, a bilo im je zabranjeno. (En-Nisa’, 161.).

Kazna za kamatu

1. Onaj ko posluje s kamatom izlaže se ratu i sukobu sa Allahom Uzvišenim i sa Njegovim Poslanikom, Allah mu mir i spas darovao, određujući se kao neprijatelj Allaha i Njegovog Poslanika. Svemogući je objavio: Ako ne učinite, eto vam onda, neka znate - rata od Allaha i Poslanika Njegova. A ako se pokajete, ostat će vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti (El-Bekara, 279.). Spomenuti rat ima psihološke i fizičke posljedice na čovjeka. Doista ono što je danas ljude zadesilo od bolesti, jada, beznađa, briga, ..., sve su to rezultati spomenutog rata koji se odvija protiv svih onih koji krše Allahove propise, posluju s kamatom i podržavaju je, te prelaze granice koje je On Uzvišeni postavio. Naveli smo samo neke loše i pogubne posljedice kamate na dunjaluku, a šta tek takve osobe čeka na ahiretu.
2. Supštanje Allahovog prokletstva i ustezanje Njegove milosti od onoga koji radi s kamatom i podstiče kamatno poslovanje. Džabir, Allah s njim bio zadovoljan, prenosi: “Allahov Poslanik, Allah mi mir i spas darovao, prokleo je onoga ko uzima kamatu, posreduje u njoj, piše kamatni ugovor i svjedoči ga.” (Muslim, 1598).
3. Na Sudnjem danu će onaj ko je zarađivao na kamati biti proživljen u najružnijem obliku, poput osobe koju je džin izbezumio: Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio. (El-Bekara, 275.).
4. Novac zarađen na kamati količinski može odavati dojam mnoštva, ali je on u suštini ostao bez blagoslova Božijeg, te ne vodi sreći, zadovoljstvu i uživanju. Uzvišeni je objavio: Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. (El-Bekara, 276.).

Pogubnost kamate za pojedinca i društvo

Islam je oštro osudio kamatu iz razloga što donosi i uzrokuje katastrofalne posljedice za pojedinca i zajednicu u cjelini. Navest ćemo neke:

1. Urušavanje raspodjele bogatstva i formiranje velikih socijalnih razlika između bogatih i siromašnih

Kamata doprinosi koncentraciji novca u posjedu male skupine ljudi, bez ikakvog udjela u njemu od strane ostatka društva. Takav odnos proizvodi nedostatke u sistemu raspodjele dobara u društvu, gdje jedna mala skupina na račun svih drugih članova društva postaje enormno bogata, a svi ostali grcaju u siromaštvu, bijedi i težačkom poslu. To je ambijent koji pogoduje ekspanziji neprijateljstva, mržnje i kriminalnih djela.

2. Pojava rasipništva i nerazmišljanje o štednji i racionalnoj potrošnji

Olakšan sistem kreditiranja daje hrabrosti mnogima da nekontrolisano i rasipnički troše, bez pomisli na štednju, jer jednostavno dolazi do zajma u svakoj prilici, ne razmišljajući o sadašnjosti, a kamoli o budućnosti, trošeći novac u komforizaciju života do te mjere da se zaduži za cijeli svoj život, gušeći se do starosti u otplati dugova i kredita.

3. Kamata doprinosi tome da imućnici, zbog lahkog profita na kamati, ne mare za općekorisnim ulaganjima u zajednici

Vlasnik novca u kamatnom poslovanju vidi dobru priliku za brzu i lahku zaradu, što mu odvlači pažnju od ulaganja u industrijskim, poljoprivrednim ili obrtnim projektima ma koliko oni bili korisni i potrebni društvu, jer sa sobom nose nešto rizika a to od ulagača iziskuje predan rad i značajan trud.

4. Kamata odnosi blagoslov imovine i izaziva ekonomske krize

Ekonomske krize i bankrot velikih privrednih organizacija, a i pojedinaca, uzrokovani su najčešće konstantnim kamatnim poslovanjem, što je zasigurno jedan znak Božijeg uništenja i prijetnje lihvarima. No, takvo nešto se ne dešava sa onima koji su daleko od kamate i još pomažu drugima: Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. (El-Bekara, 276.).

 Kamata je uzročnik propasti imetka i pojave ekonomskih kriza

Kakav je šerijatski tretman ako nemusliman prihvati islam, a prije toga se obavezao kreditnim ugovorom?

U vezi navedenog, osoba može biti u jednom od dva slučaja:

1. Da ta osoba uzima kamatu, tj. zarađuje i posluje s kamatom. U tom slučaju, prihvatanjem islama, ima pravo samo na glavnicu, bez uzimanja bilo čega preko toga, kako se naređuje u ajetu: A ako se pokajete, ostat će vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti (El-Bekara, 279.).
2. Međutim, ako taj novi musliman plaća kamatu, ostaju mu dvije mogućnosti:

• Ako može da prekine kamatni ugovor bez uzrokovanja velike štete, dužan je to učiniti.
• U slučaju da nije u mogućnosti prekinuti kamatni ugovor, osim da uzrokuje veliku štetu, tada će istrajati u ugovoru do njegovog okončanja, s čvrstom odlukom da to više neće ponoviti. Uzvišeni je rekao: Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova - pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati. (El-Bekara, 275.).