Položaj ahlaka u islamu

  1. To je jedan od najbitnijih ciljeva poslanstva Muhammeda, Allah mu mir i spas darovao, ljudima

Uzvišeni kaže: On je neukima poslao Poslanika, jednog između njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih očisti. (El-Džumu’a, 2.). Allah, kao blagodat, ističe da je poslao Svog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao, da ih poduči Kur’anu i da ih pročisti. Pročišćenje je u značenju čišćenja srca od širka i negativnih moralnih osobina; varanja i zavisti, čišćenja riječi i postupaka od svega što je negativno. Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, jasno kazuje: “Poslan sam kako bih upotpunio plemenite moralne osobine.” (El-Bejheki, 21301). Jedan od najbitnijih uzroka poslanstva je uzdizanje i oplemenjivanje pojedinca i zajednice

  1. Ahlak je temeljni dio vjere i uvjerenja

Upotpunjenje ahlaka je jedan od najbitnijih ciljeva poslanstva Vjerovjesnika, Allah mu mir i spas darovao.

Kada je Allahov Poslanik , Allah mu mir i spas darovao, bio upitan: “Koji je vjernik najboljeg vjerovanja?” Odgovorio je: “Onaj koji ima najljepši ahlak.” (Et-Tirmizi, 1162 i Ebu Davud, 4682).

Uzvišeni Allah vjeru-iman naziva čestitošću, pa kaže: Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike. (El-Bekara, 177.).

El-Birr - čestitost je jedinstveno ime za sve vrste dobra, bilo da se radi o ahlaku, riječima ili djelima. Stoga je Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, rekao: “Birr je lijep ahlak.” (Muslim, 2553).

Još je to očitije u riječima Poslanika, Allah mu mir i spas darovao: “Iman je šezdeset i nekoliko ogranaka; najbolji je riječi: la ilahe illellah - nema boga osim Allaha, a najmanji je ukloniti smetnju sa puta. A i stid je ogranak imana.” (Muslim, 35).

  1. Ahlak je vezan za sve vrste ibadeta - robovanja

Nećeš vidjeti da Allah naređuje neki ibadet a da ne ukazuje i na moralni plod tog ibadeta ili njegov uticaj na pojedinca i zajednicu. Primjeri ovome su mnogobrojni, od kojih su:

Namaz: ...i obavljaj molitvu, molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno. (El-Ankebut, 45.).

Zekat: Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš. (Et-Tevba, 103.). I mada je suština zekata dobročinstvo ljudima i samilost prema njima, on isto tako pročišćava duh od svih negativnih moralnih osobina. Post: Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili. (El-Bekara, 183.).

Cilj je takvaluk - svijest o Allahu kroz izvršavanje Njegovih naredbi i izbjegavanje Njegovih zabrana. Zbog toga Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kaže: “Ko ne ostavi lažan govor i postupanje, Allah nema nikakve potrebe za tim da ostavi hranu i piće.” (El-Buhari, 1804).

Na koga post ne ostavi traga, na njegov duh i ponašanje sa ljudima, taj nije ostvario cilj posta.

  1. Velika nagrada i obilne blagodati koje je Allah pripravio za lijep ahlak

Dokazi o tome su mnogobrojni iz Kur’ana i Sunneta a od toga je:

  • To je najteže djelo na Sudnjem danu koje će se vagati

Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, kaže: “Nema ništa što će biti stavljeno na vagu a da će biti teže od lijepog ahlaka. Imaoc lijepog ahlaka će imati stepen stalnog postača i klanjača.” (Et-Tirmizi, 2003).

  • Lijep ahlak je jedan od najvećih uzroka ulaska u Džennet:

Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, kaže: “Ono zbog čega će najviše ljudi ući u Džennet je takvaluk i lijep ahlak.” (Et-Tirmizi, 2004 i Ibn Madže, 4246).

  • Imalac lijepog ahlaka će imati najbliže mjesto Allahovom Poslaniku, Allah mu mir i spas darovao, na Kijametskom danu:

Kao što kaže Poslanik, Allah mu mir i spas darovao: “Najdraži i najbliži mjestom na Kijametskom danu, od vas, bit će mi onaj ko bude imao najljepši ahlak.” (Et-Tirmizi, 2018).

  • Imalac lijepog ahlaka će imati najbolji položaj u Džennetu, što garantuje Poslanik, Allah mu mir i spas darovao:

Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kaže: “Tvrdim i garantujem kuću u okrajku Dženneta onom ko ostavi raspravu makar bio u pravu, kuću u centru Dženneta onom ko ostavi laž makar i u šali, i kuću u najboljem dijelu Dženneta onom ko bude imao lijep ahlak.” (Ebu Davud, 4800.).

Lijep ahlak je jedno od najcjenjenijih djela kod Allaha i čovjeku omogućava sreću i blagostanje.

Odlike ahlaka u islamu

Ahlak u islamu ima nekoliko osobenosti kojima se ova vjera izdvaja. Među njima su:

  1. Lijep ahlak nije odlika određene kategorije ljudi

Allah je ljude stvorio različitih oblika i boja i različitih jezika. Učinio ih je jednakim na Svojoj vagi i niko nema prednosti ni nad kim, osim po količini imana, takvaluka i dobrote, kao što kaže Uzvišeni: O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji. (El-Hudžurat, 13.).

Lijep ahlak odlikuje vezanost muslimana sa svim ljudima, bez obzira da li bili bogati ili siromašni, ugledni ili ne, crni ili bijeli, Arapi ili nearapi

Ahlak sa nemuslimanima:

Uzvišeni Allah nam naređuje pozitivan odnos prema svima; pravednost, dobročinstvo, milost je moral muslimana koji on primjenjuje u svom ponašanju i govoru sa muslimanima i sa nevjernicima i vodi računa o tome da njegov lijep ahlak bude način kojim će on privući nemuslimane u ovu veličanstvenu vjeru.

Uzvišeni kaže: Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravični. (El-Mumtehine, 8.).

Allah nam zabranjuje prisnost sa nevjernicima i naklonost prema njihovom nevjerovanju i širku, kao što kaže: ...ali vam zabranjuje da prijateljujete sa onima koji ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg izgone i koji pomažu da budete prognani. Oni koji s njima prijateljuju sami sebi čine nepravdu. (El-Mumtehine, 9.).

 Musliman se lijepo ophodi sa svim ljudima, bez obzira na njihovu rasu i vjeru

  1. Lijep ahlak nije namijenjen samo prema čovjeku

Ahlak sa životinjama:

Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, nas obavještava o ženi koja je ušla u Džehennem zbog njena vezivanja mačke koja je zbog toga umrla od gladi, kao što nam navodi i drugi primjer čovjeka kojem je Allah oprostio grijehe zbog toga što je napojio žednog psa. Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, rekao je: “Žena je ušla u Džehennem zbog mačke koju je vezala i nije je htjela hraniti niti ju je puštala da jede od zemaljskih plodova.” (El-Buhari, 3140 i Muslim, 2619).

Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, rekao je: “Dok je čovjek išao svojim putem, ožednio je. Naišao je na bunar i spustio se u njega i napio se vode. Izašao je iz bunara i vidio psa koji je, od žestine žeđi, grizao zemlju. Čovjek je rekao: ‘Ovaj pas je ožednio kao što sam i ja bio.’ Spustio se u bunar i napunio svoju mokasinu vodom a onda je iznio i iz nje napojio psa. Allah mu je to prihvatio i oprostio mu.” Prisutni su upitali: “Allahov Poslaniče, zar i za životinje imamo nagradu?” Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, odgovorio je: “Sve što ima jetru (dušu), za njega se ima i nagrada.” (El-Buhari, 5663 i Muslim, 2244)

Ahlak kao čuvar okoline:

 Islam podstiče na očuvanje okoline.

Islam nam naređuje unaprjeđivanje okoline, života i razvijanje civilizacijskih dostignuća uz vođenje računa o očuvanju ovih blagodati, a zabranjuje nam pretjerivanje i uništavanje dobara, svejedno da li se to odnosilo na čovjeka, životinju ili bilje. Takvo što je neprihvatljivo u islamu i Allah to prezire. On ne voli nered u bilo kojem obliku i dijelu života, kao što kaže: A Allah ne voli nered! (El-Bekara, 205.).

Briga i pažnja o tome dosežu toliko da Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, poziva muslimane i preporučuje im da čine dobro i siju zemlju čak i u najtežim okolnostima, pa kaže: “Kada bi nastupio Smak svijeta a u ruci nekog od vas bude sadnica, pa kada bi mogao da ne ustane prije nego je zasadi, neka učini tako.” (Ahmed, 12981).

  1. Lijep ahlak je u svim porama života

Porodica:

Islam potvrđuje važnost ahlaka u okviru porodice među svim njenim članovima. Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kaže: “Najbolji od vas je onaj ko je najbolji svojoj porodici, a ja sam najbolji svojoj čeljadi.” (Et-Tirmizi, 3895).

  • Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, koji je najbolji čovjek, radio je kućne poslove i pomagao svojoj čeljadi u svemu, bilo da je mali ili veliki posao u pitanju, kao što prenosi njegova supruga Aiša, r.a.: “Bio je na ispomoći svojoj čeljadi.” (El-Buhari, 5048).
  • Šalio se sa svojom čeljadi i igrao se s njima. Njegova supruga Aiša, Allah s njom bio zadovolja, prenosi: “Izašla sam s Vjerovjesnikom , Allah mu mir i spas darovao, na jedno od njegovih putovanja a bila sam djevojčurak, tanka i vitka. Rekao je ljudima: ‘Istupite!’ Onda mi je rekao: ‘Hodi i ti da se potrkamo.’ Potrčali smo i bila sam brža od njega. To mi nije spominjao sve dok nisam udebljala i otežala. Ja sam bila zaboravila na taj događaj i izašla sam s njim na neko putovanje. Rekao je ljudima: ‘Istupite!’ Oni su istupili, a meni je rekao: ‘Hodi i ti da se potrkamo.’ Potrčali smo i on je bio brži od mene. Nasmijao se i rekao: ‘Ovo ti je za ono.’” (Ahmed, 26277).

Trgovina:

Može se desiti da želja za imetkom nadvlada čovjeka pa da prekorači granice i počini zabranjeno. Islam dolazi da potvrdi važnost takvog čega lijepim ahlakom. Od ovih potvrda je:

  • Islam odvraća i zabranjuje prekoračenje granice i nepravdu na vagi. Prijeti za takvo ponašanje najtežim kaznama, kao što kaže Uzvišeni: Teško onima koji pri mjerenju zakidaju, punu mjeru uzimaju kada od drugih kupuju, a kada drugima mjere na litar ili na kantar - zakidaju. (El-Mutaffifun, 1.-3.).
  • Podstiče na blagost i obzirnost u kupoprodaji, kao što Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kaže: “Allah se smilovao čovjeku obzirnom kada kupuje i kada prodaje i kada presuđuje.” (El-Buhari, 1970).

Zanatstvo:

Islam određuje i ahlak zanatlijama, kao i pravila ponašanja, od kojih je:

  • Čestitost posla i proizvod u najkvalitetnijem izdanju, kao što Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kaže: “Allah voli da kada neko od vas nešto radi da to radi na najbolji način.” (Ebu Ja’la, 4386 i El-Bejheki, Šu’abu-l-iman, 5313
  • Pridržavanje dogovorenog roka sa naručiocima. Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, rekao je: “Tri su obilježja munafika-licemjera...” pa spominje i: “A kada obeća ne izvrši obećanje.” (El-Buhari, 33).
  1. Lijep ahlak u svim situacijama

U islamu nema izuzetaka po pitanju ahlaka. Musliman je obavezan sprovoditi Allahov zakon i lijep ahlak čak i u ratovima i najtežim situacijama. Uzvišenost cilja ne pravda hrđav postupak niti pokriva grešku u njegovom ostvarenju.

Iz tog razloga islam je postavio pravila koja kontrolišu muslimana u njegovu ponašanju, pa čak i u neprijateljstvu i u ratu kako se ne bi povelo za srdžbom i udovoljenju lične mržnje i egoizma.

Ahlak u ratu:

  1. Naređuje se pravednost prema neprijatelju a zabranjuje da im se nanese nepravda ili da ih se tlači: Kao što kaže Uzvišeni: Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti. (El-Ma’ide, 8). U značenju: - Nemojte da vas mržnja prema neprijatelju navede da prijeđete granicu i da budete nepravedni, nego se držite pravde u riječima i djelima.
  2. Zabrana varanja i izdaje neprijatelja: Varanje i izdaja je zabranjena čak i prema neprijatelju, kao što kaže Uzvišeni: Allah uistinu ne voli vjerolomnike. (El-Enfal, 58.).
  3. Zabrana da se iskaljuje na leševima i da ih se kasapi i unakazuje: Zabranjeno je kasapiti umrle, kao što Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kaže: “I ne kasapite!” (Muslim, 1731).
  4. Zabrana ubijanja civila koji nisu učestvovali u borbi te da se čini nered i uništava okoliš: Imamo Ebu Bekra es-Siddika, Allah s njim bio zadovoljan, muslimanskog halifu i najboljeg ashaba koji ukazuje i savjetuje Usami b. Zejdu kada ga šalje kao vojskovođu u Šam: “Nemojte ubijati dijete, niti starca, niti ženu. Nemojte rušiti palme niti ih paliti. Nemojte sjeći drva koja daju plodove, ne koljite ovce, niti krave, niti deve, osim da biste se prehranili. Proći ćete pored ljudi koji su se osamili u ćelijama i bogomoljama. Pustite ih na miru i ostavite ih onome čemu su se posvetili!” (Ibn Asakir, 2/50).