Namaz

Arapska riječ salat, kod nas namaz, inače znači: dova, molba, molitva, dozivanje, a suštinski predstavlja stalnu vezu roba sa njegovim Gospodarom i Stvoriteljem, koja sadrži najdublja i najpotpunija značenja pokornosti, predanosti i moljenja. Kroz namaz musliman doziva svoga Gospodara i moli za pomoć i podršku Njegovu. Veličanjem i hvalom Allaha Uzvišenog, on doživljava prosvjetljenje, a prisjećajući se svoje stvarnosti i istine o prolaznosti dunjaluka na kojem živi, musliman osjeća veličinu, moć i milost svoga Stvoritelja, pa ga na taj način namaz usmjerava i podstiče na izvršavanje i dosljednu primjenu Božijih šerijatskih naloga, i udaljava ga od nepravde, grijeha, razvrata i svega nedoličnog, baš onako kako je Svemogući i opisao namaz: Molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno. (El-Ankebut, 45.).

Položaj namaza i njegova vrijednost

Namaz je najuzvišeniji tjelesni ibadet, a po vrijednosti je najbolji. To je sveobuhvatni ibadet u kojem učestvuje srce, razum i jezik. Vrijednost namaza upoznat ćemo bolje kroz ono što slijedi:

Namaz je na najvišem stupnju vrijednosti:

1. Namaz je po redoslijedu drugi temelj islama, kako se navodi u predanju Allahovog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao: “Islam je sazdan na pet stvari; svjedočenju da nema boga osim Allah ﷻ da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza...” (El-Buhari, 8 i Muslim, 16).
2. Šerijatski dokazi su namaz postavili za granicu između vjerovanja – imana i nevjerstva – kufra, o čemu svjedoči izjava Allahovog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao: “Između čovjeka i njegovog pada u nevjerstvo i idolopoklonstvo je izostavljanje namaza.” (Muslim, 82). U drugoj verziji, rekao je: “Razlika između nas i njih (idolopoklonika) je namaz. Ko zanemari namaz, počinio je nevjerstvo.” (Et-Tirmizi, 2621 i En-Nesai, 463).
3. Allah Svevišnji je obavezao namaz muslimanu u svim stanjima: na putovanju i kod kuće, u miru i ratu, u zdravlju i bolesti, obavljajući ga onako kako može, o čemu svjedoči ajet: Redovno molitvu obavljajte. (El-Bekara, 238.). On je opisao Svoje odane robove riječima: … koji molitve svoje na vrijeme obavljaju. (El-Mu’minun, 9.).

Vrijednosti namaza

Allah Uzvišeni je obavezao namaz čovjeku u svim stanjima, čak i u stanju rata i katastrofe.

U Kur’anu i Sunnetu navode se brojni argumenti u prilog vrijednosti namaza, izdvojit ćemo neke:

1. Namaz briše grijehe, o čemu nas obavještava Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao: “Pet dnevnih namaza i džuma do džume brišu grijehe koji su počinjeni u vremenu između njih, ako se izostave veliki grijesi.” (Muslim, 233 i Et-Tirmizi, 214).
2. Namaz je svjetlo koje muslimanu osvjetljava život, pomažući mu u dobru i udaljavajući ga od zla. Uzvišeni je objavio: Molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno. (El-Ankebut, 45.), a Njegov Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, o vrijednosti namaza je rekao: “Namaz je svjetlo!” (Muslim, 223).
3. Na Sudnjem danu će čovjek prvo odgovarati za svoj namaz, pa ako bude ispravan i priznat – kabul kod Allaha Uzvišenog, bit će priznata i prihvaćena i sva druga dobra djela čovjeka. Međutim, ako namaz bude odbačen, bit će odbačena i ostala dobra djela. U predanju od Vjerovjesnika, Allah mu mir i spas darovao, stoji: “Prvo o čemu će biti pitan rob na Sudnjemu danu jeste namaz, pa ako mu namaz bude ispravan, bit će mu ispravna i druga dobra djela. Ako namaz bude odbačen, bit će mu odbačena i sva preostala dobra djela.” (Et-Taberani, El-Mu’džemu’l-evsat, 1859).

Ko je obavezan obavljati namaz?

Namaz je obavezan svakoj spolno zreloj (punoljetnoj) osobi u islamu, osim ženi u mjesečnom ciklusu (hajzu) i u periodu poslijeporođajnom odljevu krvi (nifas), koja po prestanku ova dva nije dužna naklanjavati propuštene namaze. (vidi str 96.)

Spolna zrelost (punoljetstvo) u islamu se prepoznaje po pojavi jednog od sljedećih znakova:

 Namasku šartovi – uvjeti za namaz

1. Taharet – čistoća od stvarne i fiktivne nečistoće, o čemu smo ranije govorili

2. Propisno odijevanje:

Potrebno je da odjeća prekrije stidne dijelove tijela, da bude široka i duga kako ne bi odavala obrise tijela i da ne bude prozirna.

Stidni dijelovi tijela (avret) dijele se na tri vrste:

Avret (stidni dijelovi tijela) u namazu kod odrasle, punoljetne žene je cijelo tijelo izuzev lica i šaka.

Avret (stidni dijelovi tijela) kod djece je u predjelu spolovila i anusa.

Avret (stidni dijelovi tijela) kod odraslog punoljetnog muškarca je od pasa do koljena.

Uzvišeni je rekao: O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! (El-‘Araf, 31.). Pokrivanje stidnih dijelova tijela ubraja se u najprostiji oblik lijepog oblačenja i uređivanja za namaz.

 Muslimanka je dužna da u namazu prekrije cijelo tijelo izuzev lica i šaka. .

3. Okretanje u pravcu kible (Ka’be)

Svevišnji je kazao: I iz svakog mjesta u kome budeš, ti lice svoje Časnom hramu okreni. (El-Bekara, 149.).

 Uzvišeni je rekao: Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju.

• Kibla muslimana – pravac okretanja u namazu jeste Ka’ba časna koju je podigao i sagradio poslanik Ibrahim, Allah mu mir i spas darovao, poznat po nadimku Ebu-l-enbija’ (Otac vjerovjesnika). Ka’bu časnu su hodočastili svi vjerovjesnici iza Ibrahima, Allah mu mir i spas darovao, a mi vjerujemo da je to Božiji hram – mesdžid, podignut od kamena koji ne pribavlja korist, niti može nauditi, ali se po Allahovoj zapovijedi okrećemo prema Ka’bi u namazu, tako da se svi muslimani okreću u jednom, istom pravcu pa i zbog toga zaslužuju i dobijaju Božiju nagradu.
• Obaveza muslimana je da se okrene prema Ka’bi u svom namazu ako je vidi, međutim ako je daleko, dovoljno je da se okrene u pravcu grada Mekke. Malo odstupanje od pravca neće imati nikakvu štetnu posljedicu, o čemu je Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, rekao (u Medini): “Prostor između istoka i zapada je pravac kible.” (Et-Tirmizi, 342).
• U slučaju da klanjač, zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga, ne može da se okrene u pravcu kible u namazu, onda je oslobođen te obaveze analogno oslobađanju i spadanju svih drugih vjerskih obaveza prilikom nemoći, jer je Uzvišeni objavio: Zato se Allaha bojte koliko god možete. (Et-Tegabun, 16.).

4. Nastupanje namaskog vremena:

Ovo je uvjet valjanosti namaza, tako da obavljanje namaza prije nastupanja njegovog vremena nije ispravno. A s druge strane, smatra se haramom – grijehom odlaganje namaza do isteka i prolaska njegovog predviđenog vremena. Svevišnji je kazao: Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju. (En-Nisa’, 103.).

Nakon utvrđivanja nastupa namaskog vremena, treba znati:

• Najbolje je namaz obaviti u njegovo prvo vrijeme, odmah po nastupanju namaskog vremena.
• Obaveza je namaz klanjati u njegovom predviđenom vremenu, jer je zabranjeno – haram odlagati namaz izvan toga bez obzira kakav se razlog pojavio.
• Ko propusti namaz u njegovom predviđenom vremenu zbog sna ili zaborava, obavezan je požuriti da obavi taj namaz čim ga se prisjeti.

Pet dnevnih namaza i vremena u kojima se obavljaju

Allah Svevišnji je propisao muslimanu pet namaza u jednom danu i noći. Oni predstavljaju stub njegove vjere i svrstavaju se u najpotvrđenije obaveze koje su mu propisane. Svaki namaz ima jasno precizirano vrijeme u kojem se obavlja.

Sabah-namaz: Ima dva obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu od zore, koja nastupa s pojavom svjetlosti na horizontu, pa do izlaska sunca.

Podne-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu kad sunce iz zenita krene ka zapadu pa dok sjena nekog predmeta ne bude duga koliko i sam osjenjeni predmet.

Ikindija-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti u vremenu nakon prolaska podnevskog vremena – kada dužina nekog predmeta bude jednaka dužini njegove sjene, pa sve do zalaska sunca. Od muslimana se zahtijeva da obavi ikindija-namaz prije nego oslabe sunčeve zrake a sunce poprimi boju zlata.

Akšam-namaz: Ima tri obavezna rekata, a može se obaviti nakon što sunce u cijelosti zađe za horizont pa sve do nestanka crvenila na nebu koje se pojavljuje po zalasku sunca.

Jacija-namaz: Ima četiri obavezna rekata, a može se obaviti nakon što nestane crvenila na nebu, pa sve do polovine noći. Jacija-namaz se u nuždi može klanjati i do zore.

Musliman se može oslonuti na takvim – proračun nastupanja namaskih vremena, te nije obavezan da osobno prati i računa nastupanje nekog namaskog vremena.

Mjesto obavljanja namaza

Islam nalaže da se namaz obavlja u džematu (zajednički), s preporukom da to bude u džamiji, jer predstavlja jedinstven skup i druženje muslimana, što povećava njihovu međusobnu ljubav i bratstvo. Namaz obavljen u džematu vrijedi mnogo puta više od namaza koji se obavi samostalno, o čemu je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kazao: “Namaz koji je obavljen u džematu vrijedi dvadeset i sedam puta više od namaza kojeg čovjek obavi samostalno.” (El-Buhari, 619, Muslim, 650 i Ahmed, 5921).

Napomenut ćemo da je namaz ispravan bilo gdje da se obavi, što je jedan od znakova Allahove milosti prema nama koju potvrđuje predanje od Allahovog Poslanika, Allah mu mir i spas darovao: “Cijela zemlja mi je učinjena mjestom za obavljanje namaza, pa koga god od moga ummeta zatekne namasko vrijeme na nekom mjestu, neka tu i obavi namaz.” (El-Buhari, 328 i Muslim, 521).

Uvjeti vezani za mjesto u kojem se obavlja namaz

Islam uvjetuje da se namaz obavi na čistom mjestu, bila to zemlja ili nešto drugo. Uzvišeni je objavio: Ibrahimu i Ismailu smo naredili: “Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali.” (El-Bekara, 125.).

Polazišna osnova šerijatskog tretiranja stvari jeste da su sve stvari u osnovi čiste, a da je nečistoća samo trenutačno i prolazno stanje. Zbog toga, ako ne primjećujemo i nemamo znanja o nečistoći mjesta na kojem želimo klanjati, smatrat ćemo ga šerijatski čistim. Nije preporučeno da se namaz striktno obavlja na određenoj sedžadi ili nekoj prostirci.

U vezi mjesta na kojem se obavlja namaz potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:

1. Da klanjač odabirom mjesta za obavljanje namaza ne pričinjava ljudima nelagodu, smetnju ili štetu, kao da klanja na prolazu, hodniku ili na mjestu u kojem se ne smije zadržavati što bi izazvalo gužvu i ometanje ljudi, a Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, zabranjuje ometanje drugih i nanošenje štete, pa je rekao: “Šteta se otklanja i nije je dopušteno nekome činiti.” (Ibn Madže, 2340 i Ahmed, 2865).
2. Da na mjestu obavljanja namaza ne bude nečega što će ometati i odvlačiti pažnju klanjača, npr: slike, muzika, glasan govor itd.
3. Da se namaz ne obavlja na mjestu u kojem taj časni ibadet može biti predmetom ismijavanja i izrugivanja, kao da se klanja u blizini pijanica, mrzitelja vjere i tome slično. Allah Svevišnji je zabranio muslimanima da hule nevjernička božanstva kako ovi ne bi iz neznanja i nepravedno hulili i vrijeđali Allaha Uzvišenog, On je objavio: Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misleći šta govore Allaha grdili. (El-En’am, 108.).
4. Da se namaz ne klanja na mjestu ili u prostoriji koja je namjenski uređena ili podignuta s ciljem činjenja grijeha i razvrata, kao što su diskoteke, noćni klubovi i njima slično. Na takvim mjestima je pokuđeno obavljati namaz.

Mjesto za obavljanje namaza