Zekat

Zekat je neznatno izdvajanje imetka, naređen od Allaha Uzvišenog muslimanima, koji se dijeli siromašnima i potrebnicima radi udovoljavanja njihovih životnih potreba i kao prevencija neželjenim ishodima, te radi drugih ciljeva i intencija Šerijata.

Svrha i cilj zekata

Allah Uzvišeni je propisao zekat muslimanima radi mnogobrojnih ciljeva i plemenite svrhe, podsjećajući na neke od njih:

  1. Ljubav prema imetku i želja za sticanjem blaga je urođena osobina čovjeka koja ga podstiče da čuva i škrtari, pa je stoga Šerijat naredio izdvajanje zekata s ciljem da očisti dušu od pošasti tvrdičluka i pohlepe, te je liši strastvene ljubavi i želje za dunjalukom i podavanja njenim prividnim ukrasima, Uzvišeni je rekao: Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš. (Et-Tevba, 103.).
  2. Davanjem zekata ostvaruje se i oživljava princip međubratske ljubavi i povezanosti, jer je u duši ljudskoj usađena narav da voli onoga ko joj dobro čini. Iz tog razloga, članovi muslimanske zajednice žive u slozi i ljubavi, podržavajući jedni druge poput čvrsto izidane tvrđave pri čemu svaki kamen učvršćuje drugi, a uz to zekat doprinosi smanjenju kriminalnih radnji; krađe, potkradanja, obmana i prevara.
  3. Zekat u pravom smislu riječi ostvaruje ubudijjet – predanost i pokornost Allahu i Njegovom nalogu, jer izdvajanjem zekata imućan čovjek izvršava vjersku dužnost i primjenjuje Allahov zakon, istovremeno zahvaljujući se time Gospodaru na opskrbi i blagodatima obilnim. Uzvišeni je rekao: Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati. (Ibrahim, 7.).
  4. Zekat ostvaruje socijalno blagostanje i imovinsku uravnoteženost u raznim slojevima društva, jer izdvajanje zekata razbija krunicu materijalnog i imovinskog monopola, pa se bogatstvo ne zadržava samo u jednom društvenom elitnom sloju, o čemu Allah Uzvišeni kaže: … da ne bi prelazilo iz ruku u ruke bogataša vaših. (El-Hašr, 7.).

Ljubav prema imetku je urođena osobina u ljudskoj duši, a islam poziva na pročišćenje duše i nevezivanje za imetak.

Koja imovina podliježe zekatu

Zekat se ne daje na imovinu koja je potrebna čovjeku da se njome osobno koristi, kao što je kuća u kojoj stanuje, ma koliko dosegla njena vrijednost, niti na auto koje vozi, makar bilo luksuzno, a isti princip se odnosi i na odjeću, hranu i piće koji su mu potrebni za život itd.

Zekat je propisan na onu vrstu imovine koja izlazi iz okvira svakodnevnog korištenja i osobne potrebe, a ujedno se može uvećavati i rasti, kao:

  1. Zlato i srebro koje ne koristi kao nakit ili ukrasno-odjevni predmet

Zekat na zlato i srebro je obavezan kada količina posjedovanog zlata dosegne nisab – mjeru na koju se izdvaja zekat, i još uz to prekogodini u posjedu, a računa se lunarna-hidžretska godina koja traje 354 dana.

Nisab za zlato i srebro je sljedeći:

Za zlato je 85 grama, a za srebro 595 grama.

Ako u vlasništvu muslimana prekogodini navedena mjera, dužan je od cijele količine izdvojiti 2,5% vrijednosti na ime zekata.

  1. Novac u bilo kojoj valuti, bez razlike držao ga kod sebe ili na bankovnom računu

Nisab za novac je pretvorena vrijednost nisaba za zlato, tj. u vrijednosti 85 grama zlata kada se pretvori u određenu valutu. Stoga, ako u vlasništvu muslimana prekogodini novac u vrijednosti nisaba, izdvojit će iz njega 2,5% za zekat.

Primjer: Cijena zlata stalno se mijenja, pa ćemo pretpostaviti da je u vrijeme obaveze izdvajanja zekata na novac cijena jednog grama iznosila 25 dolara, tada će nisab za novac iznositi kako je opisano u nastavku:

25 $ (trenutna cijena zlata) pomnožena sa 85, jer nisab za zlato iznosi 85 grama, a nisab za novac je protuvrijednost zlata u valuti iz koje se izdvaja zekat. Proizvod množenja je 2125 $, što je vrijednost nisaba za novac u dolarima.

  1. Trgovačka roba

Pojam trgovačka roba podrazumijeva sve ono što je pripremljeno za prodaju, nekretnine: zemljište, kuće, zgrade i slično, i pokretnu imovinu: prehrana, potrošni materijali i drugo.

Kako se izdvaja zekat na trovačku robu: Vlasnik robe će sabrati vrijednost svega što prodaje po važećoj, sadašnjoj cijeni na tržištu u danu kada je nastupila zekatska obaveza, tj. nakon isteka jedne lunarne godine. Ako je vrijednost robe prešla vrijednost nisaba u novcu, iz svega će izdvojiti 2, 5% na ime zekata.

 

  1. Poljoprivredni usjevi (žitarice, voće i mohunaste plodovi)

Allah Uzvišeni je objavio: O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stječete i od onoga što vam Mi iz zemlje dajemo. (El-Bekara, 267.).

Zekat je obavezan samo na neke određene vrste poljoprivrednih usjeva, pod uvjetom da količinom dosegne nisab – mjeru na koju se izdvaja zekat.

Prilikom izdvajanja zekata na poljoprivredne usjeve, pravi se razlika na usjeve koji su zaljevani, đubreni i obrađivani u odnosu na one koji to nisu, pazeći na stanja i obaveze ljudi.

  1. Stoka (kamile, krave, ovce i koze) Ako je stoka puštena na samostalnu ispašu pa vlasnik nema nikakvih obaveza u pogledu hrane, tada je dužan na istu izdvojiti zekat.

Međutim, ako vlasnik pribavlja i obezbjeđuje hranu za stoku u toku cijele godine ili veći dio godine, tada zekat na tu stoku nije obavezan.

Nisab za stoku i način izdvajanja zekata je opširna tema čije detalje možete potražiti u stručnoj fikhskoj literature.

Kome se daje zekat

Islam je precizno odredio kategorije ljudi kojima se može davati zekat. Dopušteno je izdvojiti cijelu vrijednost zekata samo jednoj navedenoj kategoriji ili ga podijeliti na više kategorija. Može se predati i humanitarnim organizacijama koje se bave raspodjelom zekata među muslimanima, a najpreče je da zekat bude podijeljen u lokalnoj zajednici.

Kategorije kojima se daje zekat:

Siromašni (el-fukara’) to su osobe koje oskudijevaju sa osnovnim i nužnim namirnicama za život.

  1. Prosjaci i siromasi, a to su osobe koje oskudijevaju sa osnovnim i nužnim namirnicama za život.
  2. Prikupljači i distributeri zekata kao vid naknade za svoj rad.
  3. Rob koji se želi iskupiti i platiti svoju slobodu, otkupljujući sebe od svoga vlasnika, pa mu se davanjem zekata pripomaže kako bi što prije osjetio slobodu.
  4. Prezaduženim osobama koje nisu u stanju vratiti dug, bez obzira da li taj dug nastao zbog interesa zajednice ili iz ličnih razloga.
  5. Borcima na Božijem putu, koji se bore s ciljem zaštite vjere, domovine i drugih vrijednosti. Pod pojam borbe na Allahovom putu smatra se svaka stvar ili djelo koje doprinosi širenju islama i uzdizanju Allahove riječi, da samo ona bude gornja.
  6. Osobama čija srca želimo pridobiti, a odnosi se najčešće na nove muslimane koji su tek prihvatili dini-islam. Ovoj kategoriji zekat ne izdvajaju pojedinci, već samo institucija ili predstavnici muslimanske zajednice koji mogu lahko odrediti prioritete pri dodjeli.
  7. Putnik koji je ostao bez sredstava za povratak kući, pa makar bio imućan čovjek i posjedovao imetak na nekom drugom mjestu.

Allah Uzvišeni je u Kur’anu decidno uputio na kategorije ljudi kojima se daje zekat, rekavši: Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! - A Allah sve zna i mudar je. (Et-Tevba, 60.).